Fašnik-Poklade
FAŠNIK,POKLADE
Karneval (lat.caro:meso+levare:dignuti) je razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik, koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare.Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova.
U kršćanstvu je priča o počecima slavljenja karnevala vezana uz pravilo nastalo negdje u 9. stoljeću, za vrijeme Grgura Velikog, koje je propisivalo da u ponedjeljak i utorak prije čiste srijede ili Pepelnice i korizme svećenici drže post.Nedjelju u kojoj počinje korizma tako su nazivali dominica carnis privii „(bezmesna nedjelja“).
Kako je puk oduvijek volio olakšati si izgovaranje riječi, tako je i nastao skraćeni i iskrivljeni oblik „karneval“, ili u prijevodu „mesopust“.S vremenom se (negdje oko 15. stoljeća) pravilo posta napustilo, a vrijeme pred korizmu je, naprotiv, postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama, ujedno je i vrijeme suprotno nadolazećem razdoblju Uskrsa kada vjernici kroz post jačaju poniznost duha.
U Hrvatskom zagorju fašniku se naročito vesele djeca.Maskirani do neprepoznatljivosti u razne likove obilaze selo, a svaka im je kuća, nakon što odsluša njihov mali pjevačko-plesni „program“dužna dati novaca, jaja i krafni.
„Velika repa, mali klin,
gazdarica, dajte jaja sim!“
U to se doba po kućama, osim mirisa krafni, širi i miris kiselog zelja koje je tih dana obavezno na jelovniku.Na selima se još uvijek jede pomalo zaboravljeno prisiljeno zelje-pirjano zajedno sa češnjkom, zaliveno paradajzovom juhom, začinjeno vrhnjem i kimom te posluženo s restanim krumpirom.Omiljeno jelo su i krpice sa zeljem.Poznati je specijalitet i suha svinjska podbradina, tzv.lalovka.Od kolača jede se „dizano“, i naravno, nezaobilazni kraflini.Na čistu srijedu je veliki post kada se jede bažulova juha s rezancima, grah salata, krumpir salata, a krafne se ne peku na masti nego na ulju.
Poklade su na neki način predstavljale početak novog života pa je uz to razdoblje vezano i dosta praznovjerja, rituala iz kojih bi se saznavalo kakva će cijela godina biti.Tako je, primjerice, u Zagorju običaj da se na Pepelnicu vodom u kojoj se kuhalo zelje poškrope noge.Na taj ste si način osigurali da vas cijele godine neće ugristi zmija!
Tko bi na pokladni utorak prije no što izađe sunce pojeo obrok od prosene kaše s krvavicom, do kraja bi godine živio sretno i bogato.Koga su gnjavile buhe, morao bi na fašnik u podne pojesti krvavicu s kiselim kupusom da ih se oslobodi.Dobro je bilo i popiti piva-za dug život!Tko bi pak popio mlijeka, toga ga ljeta ne bi opržilo sunce!
I na kraju, svima nam je, u kojem se god djelu Lijepe Naše nalazili, prva asocijacija na fašničke, pokladničke, mesopusne dane zavodljiv miris i slatki okus netom ispečenog kružića tijesta-pokladnice ili krafne.U dubokom ulju (dok još nismo brojali kalorije, to je bila svinjska mast) na površini se praćakaju krafnice, a ponos svake domaćice raste proporcionalno s visinom nabujalnog tijesta te ljepotom i pravilnošću zlatnog pasa koji ih obujmljuje.Neke se, za pojačani dojam, još i namirišu limunovom ili narančinom koricom, vanilijom ili rumom, a samo im središte može biti ispunjeno slasnim domaćim džemom ili tamnom čokoladom.Od sličnog se tijesta rade i slastice koje na sjeveru zovemo fanjki ili poderane gaće, dok su to na jugu čuvene kroštule ili fritule.Danas se svakodnevno susrećemo s uštipcima, a njihove se brojne varijante neprestano usavršavaju i nadopunjavaju.
Za naše domaćice recept za ukusne krafne…
Sastojci:Za tijesto
4 žumanjka
600 g oštrog brašna
1 svježi kvasac
5 žlica ulja
sok od pola limuna
1 žlica ruma
250 ml mlijeka
30 g šećera
sol
ulje za prženje
Priprema:
1.Žumanjke i šećer izmiješajte, dodajte 50 ml mlijeka, rum, sol, limunov sok, izmrvljeni kvasac, ulje i sve dobro izmiješajte.Tako pripremljenu mješavinu ostavite oko 20 minuta na toplom mjestu.
2.Zatim postepeno dodajte toplo brašno i preostalo mlijeko, uz neprestano miješanje, kako bi dobili glatko tijesto.Dobiveno tijesto odmah razvaljajte oko ½ cm debelo i režite krugove.
3.Rubove kruga premažite bjelanjkom, a u sredinu stavite malo marmelade, poklopite drugim krugom tijesta i manjom čašom odrežite rubove.
4.sada krafne ostavite dizati na pokrivene na toplome mjestu oko 20 minuta.
5.U vruće ulje stavljajte ih peći tako da gornju stranu okrenete prema dolje.Pecite na umjerenoj, vrlo blagoj temperaturi, najprije poklopljene, a zatim drugu stranu bez poklopca.
Pećene pokladnice pošećerite i poslužite netom ohlađene.
